Početna > Hiking > Bijele stijene, listopada 2011.

Bijele stijene, listopada 2011.

Bijele stijene, zajedno sa Samarskim, su jedinstveni planinski lanac u okviru Velike kapele, između Ogulina i Mrkoplja. Po svojim oblicima te su vapnenačke stijene  jedinstvene u Gorskom kotaru, a vjerojatno ulaze i na sam vrh liste najzanimljivijih planinarskih područja u Hrvatskoj. Naime, ako izuzmemo Velebit, nigdje u Hrvatskoj nećemo naići na tako snježnobijele stijene koje izgledaju kao da su ih napravile ljudske ruke. Jer, kad se gledaju ti kameni oblici – tornjevi i kukovi visoki pedesetak metara, kupole, obelisci, stolovi čunjevi itd. – čini se kao da su se divovi nekada zaigrali… No, o tome nema govora, jer su stijene isključivo prirodni fenomen  nastale taloženjem koje je započelo u dobu mezozoika. Danas se stijene nalaze u šumi i dok se ne dođe tik do njih teško ih je uopće uočiti.
Odabravši lijepi jesenji dan, iz Zagreba krećemo cestom A1 (Zagreb- Split) i slijedimo putokaz za Ogulin i Olimpijski centar Bjelolasica. U zgodnom gradiću Ogulinu treba dalje slijediti putokaz za Stijene te proći kroz Jasenak. Naravno, nakon posjete Zavičajnom muzeju i alpinističkoj zbirci (koja sadržava originalne predmete, dijelove opreme i raznoliku dokumentaciju, od prvih uspona na Klek, pa sve do velikih, uspješnih ekspedicija u svjetska gorja koje su izveli naši alpinisti).
Do podnožja Bijelih stijena najlakše je doći Begovom stazom odnosno  makadamskom cestom Jasenak-Mrkopalj.  Treba pratiti putokaze i uputiti se do  mjesta gdje se odvaja prilaz do šumskog okretišta pod Bijelim stijenama. Ovdje se ostavlja auto i staza vodi uz malu nadstrešnicu uzbrdo kroz crnogoričnu šumu. Nakon desetak minuta dolazimo do table koja nas obavještava da su Bijele stijene, kao i Samarske stijene, zbog svoje iznimne ljepote  te jedinstvene flore i faune proglašene strogim prirodnim rezervatom. Primjerice, tako se u ovom području nalaze brojni brojni rariteti poput runolista ili kranjskog ljiljana, kao mnoge vrste planinskog i šumskog bilja. Da o medvjedima i ne govorimo!
Već sada treba reći da je za hodanje po ovom području bitno slijediti planinarske markacije,  jer je orijentacija izvan staza među labirintom stijena,  ponikava i vrtača – gotovo nemoguća. Nakon pola sta uspona dolazimo na manje raskršće od kojeg ima još desetak minuta do planinarskog doma. Na zaravanku podno vrha Bijelih stijena nalazi se planinarsko sklonište, koje nosi ime Miroslava Hirtza, odmah” iza ugla” i planinarska kuća Bijele stijene. Prema službenoj tabli koja se nalazi na Begovoj stazi, sada zapravo ulazimo u “teško prohodan šumovit krški reljef s neobično oblikovanim vapnenačkim stijenama i brojnim ponikvama”. Do vrha je potrebno oko petnaestak minuta, a put vodi kroz stijene gdje se pri kraju uz malo vještinje treba popeti po klinovima. S vrha (1335m) je pogled fantastičan, psoebno na Bjelolasicu i Klek. Spuštamo se dugim putem s vrha i krećemo do prijevoja Boce, našeg cilja, što je zapravo raskrijžje na Vihoraškom putu. Godine 1974.  otvoren je „Vihoraški put” kojim su povezane Bijele i Samarske stijene, a nazvan je po planirskom društvu Vihor čiji su članovi ralizirali tu zamisao. Da bi se prošao cijeli put potrebno je oko 4 sata hoda.
Sasvim je jasno zašto su Bijele stijene zaista jedno od najzanimljvijih planinarskih puteva i teško je to opisati riječima. Vraćamo se istim putem natrag, prolazimo Kuću i sklonište i spuštamo se do auta.
Vozimo se dalje po makadamu prema Mrkoplju, prolazimo Matić poljanu (vrijedi svakako zastati) i  dolazimo u mjesto Tuk gdje se nalazi planinarski dom “Bijele stijene” na 875 metara nadmorske visine. Dalje kroz Mrkopalj  i Sunger na autocestu A6 (Zagreb-Rijeka).
Trajanje rute: okretište – vrh Bijelih stijena- Boce 1.30 h

  1. Nijedan komentar do sada.
  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Tko je John Galt?

Extremism in the defense of liberty is no vice, and moderation in the pursuit of justice is no virtue.

Writers In The Storm

A Blog On Writing

Collapse of Industrial Civilization

Finding the Truth behind the American Hologram

GIMP Magazine

A Premier GIMP Users Magazine

Php, Mysql

Php, Mysql, Joomla, Drupal, Android, Iphone, Javascript

Sight

This WordPress.com theme is the cat’s pajamas

%d bloggers like this: